Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Više o Politici kolačića možete pročitati ovdje.
Kulturna baština
Doživi mlinarsku tradiciju
Kao rijetko gdje u Međimurju, tu, uz obalu Mure i gotovo nad svakim seoskim domom još lebdi duh mlinara, mlinarenja, zrnja, brašna i kruha, kruha iz krušne peći ...
Centar za posjetitelje
"Jeden den v živleju mlinara Franca Žalara"
Centar je mjesto gdje se na najsuptilniji način mi ljudi našega vremena možemo upoznati s veličinom i značajem malog, svakodnevnog čovjeka i njegovih životnih prioriteta iz minulih vremena. Sadržaj je prilagođen svim uzrastima, a suštinski obuhvaća razgled etnografske zbirke, vožnju skelom i razgled mlina na Muri. Možeš „ući u misli” osobe mlinara i istražiti sve o Muri, njezinu sastavu, njezinim stanovnicima i biljnom svijetu. Možeš dotaknuti, pomirisati i sameljiti žito, odslušati međimurske „popevke“ i saznati tko je to Murska dekla. Posebna atrakcija zbirke je podna projekcija koja stvara osjećaj šetnje po plićaku rijeke. Probaj uloviti neku od ribica! Skakućući po lopočima zabavi se bez obzira koliko godina brojiš. Zbirka će na zabavan i edukativan način odgovoriti na sva tvoja pitanja i nedoumice o životu uz Muru. Opušteno uživaj u dvorištu pokraj rijeke. Popij kavu, kušaj neki od međimurskih specijaliteta u restoranu, priušti si čašu pušipela, jednostavno nahrani sva svoja osjetila.



Mlin na Muri
Još samo prije stotinjak godina uz desnu obalu Mure šuškalo je i kloparalo oko 90 drvenih mlinova. U ta i još starija vremena oni su bili rijetka gospodarska žeravica koja je bila jamstvo opstanka, ali i prevažna aktivnost koja je na sebe vezivala desetak zanatskih vještina koje su opsluživale i osiguravale rad mlinova i mlinara. Izum struje i motora pogasio je „drvene tvornice brašna”, brojne zanate, vještine i način života koji je prirodno išao uz mlinarenje. Nestankom mlinova nestale su i vrijednosti i prioriteti koji su bili pisani i nepisani kanon sveg življa uz Muru. Danas na najsjevernijoj točki Republike Hrvatske, kraj malog naselja Žabnik, Mura okreće impresivno kolo samo jednog drvenog mlina, jedinog plovećeg riječnog mlina u Hrvatskoj. Doživi žubor vode i škripu kamenog žrvnja!

Crkva svetog Martina biskupa
Župna crkva sv. Martina nalazi se u središtu naselja Sveti Martin na Muri. Potječe iz gotičkoga razdoblja, to svjedoči uklesana 1468. godina na konzoli mrežastoga svoda i 1467. godina na gotičkoj sediliji u svetištu. Krasi ju vitki zvonik poduprt kontraforima. U 18. st. jednostavnoj jednobrodnoj crkvi prigrađene su dvije bočne kapele, čime ona tlocrtno dobiva oblik križa.

Etno zbirka obitelji Trstenjak
Zbirku posjeti u obiteljskoj kući u Marofu. Svojim bogatstvom i raznolikošću zauzima jedno od vodećih mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Najvrijedniji su kostimi, odore, „svete” slike, stare fotografije te mnoštvo drvenih i keramičkih uporabnih predmeta korištenih u tradicijskim međimurskim hižama u 19. i početkom 20. stoljeća.

Skelarska kuća i skele
Interpretacijski centar Skelarska kuća na edukativan, zanimljiv i moderan način čuva tradiciju skelarenja i života uz rijeku Muru. Tu su „vrata” destinacije, polazište poučnih staza i polazna točka na područje zaštićenog krajolika rijeke Mure u Svetom Martinu na Muri. Plovi skelom - skele su brodovi bez motora kojima možeš bešumno prelati rijeku dok skelar „ne padne” od umora.

Predaja o krampusima
Ugodne uspomene na Sv. Nikolu iz djetinjstva obavezno dopunjuju i strašne slike Krampusa. Krampus je prema predajama strašna zvijer, napola koza i napola demon. Ime Krampus potječe od njemačkog izraza krampen, kandža. Legenda o Krampusu stara je stoljećima. Sv. Nikoli je dobročinitelj, a Krampus, suprotnost, šiba zlu djecu, trpa ih u vreću i odvodi u svoju jazbinu.
Kult svetog Martina
Martinus je rođen u časničkoj obitelji 316. godine u rimskoj Sabariji, danas mađarskom gradu Szombathely. Ime je dobio po najvećem rimskom božanstvu, bogu Marsu. Odrekao se vojske, postao svećenik pa biskup. Svetost je zaslužio milosrđem i dobrim djelima, a danas ga povezujemo prvenstveno s vinom. Jedini je kršćanski svetac koji nije umro mučeničkom smrću.
Legenda o murskoj dekli
Utapljanja u Muri bila su česta. Vjerovalo se kako u dubine voda ljude dvode vodene vile - Murske dekle. Izranjale su, zanosne pojave, iz magle, a stradavali su lijepi i mladi muškarci. Nakon otmice murska dekla bi ga utopila ili se pomlađen vraćao kao vilenjak. Kroz dan vile su se okupljale kao jato labudova na Muri, a rađale su se u proljeće iz soka mrazovca. Začarani se od njihovog zova mogao obraniti samo molitvom ili – psovkom!